Zakonom o državnim službenicima i namještenicima definisano je da javni funkcioner ima pravo da godinu dana nakon prestanka funkcije prima nadoknadu u visini zarade koju je imao u podslednjem mjesecu vršenja službe. Međutim, kako to pravilo važi i za one poslanike koji se u parlamentu nikada nisu javili za riječ, one koji bojkotuju, pa i one koji su poslaničku funkciju vršili svega nekoliko mjeseci, analitičari smatraju da bi nova vlast trebalo da inicira izmjene tog zakona makar u dijelu definisanja uslova i rokova kad, ko i u kojoj situaciji može ostvariti pravo na tu naknadu, kako se ne bi zloupotrebljavala. Po njihovom sudu, tu zakonsku odredbu ne treba ukidati.

Analitičar Boris Marić nema nikakvu dilemu da se neki kriterijumi moraju uspostaviti, ali „mogućnost da država zaštiti svog budućeg funkcionera barem na neko vrijeme od nečeg što se uslovno rečeno zove nemaština treba da ostane“.

– Trebalo bi definisati uslove ko može i koliko dugo da prima tu naknadu, kako ne bi dolazilo do zloupotreba, jer su naše poslaničke plate možda i najveće u zemlji. Treba da se ograniči i uslovi ko ima pravo na tu naknadu. Na primjer, ako neko ima pola poslaničkog mandata ima pravo na punu naknadu, a neko ko je svega nekoliko mjeseci bio poslanik da prima 30 odsto tog iznosa. Mišljenja sam i da bi rok primanja te naknade trebalo smanjiti na pola godine, jer vidim da je to i u zemljama regiona često bilo najbolje rješenje. Ali, ja bih išao i dalje što se tiče tih kriterijuma, da se tačno definiše koliko je mandat trajao, jer nije isto kada neki poslanik sa tridesetak godina ostane bez posla i lako mu je naći drugi, i kada se to desi nekom ko je već zagazio u šestu deceniju. Mislim da se ti kriterijumi mogu lako uspostaviti ako bude volje – kazao je Marić.

I politički analitičar Marko Begović smatra da bi tu zakonsku odredbu trebalo zadržati, ali i da bi je, imajući u vidu društveno-politički trenutak i orijentaciju nove većine, naknade trebalo umanjiti na nivo prosječne zarade, a period primanja revidirati na najduže tri mjeseca.

– Pitanje naknada se aktuelizuje kada društvo shvati da je novca u budžetu sve manje, a egzistencijalnih izazova sve više. No, ovdje, čini se, valja imati na umu sljedeće: važeći propisi, između ostalih i Zakon o državnim službenicima i namještenicima, predviđaju mogućnost da poslanik kojem je istekao mandat ima pravo na naknadu, najduže do godinu dana. Ako zasnuje radni odnos ranije, prestaje da prima naknadu. Razumije se, sličan standard se primjenjuje u drugim državama, i Crna Gora nije izuzetak. Ono, pak, o čemu valja otvoriti debatu kroz rad zakonodavnog organa i uz aktivno učešće organizacija civilnog društva jeste podizanje nivoa odgovornosti predstavnika građana uz izmjene Etičkog kodeksa i Poslovnika o radu Skupštine – rekao je Begović.

Kako je dodao, radi se o odgovornosti u smislu prisustva i angažovanosti u radu zakonodavnog organa, „s obzirom da smo svjedoci da jedan dio poslanika nije bio baš pričljiv“.

– Od suštinske je važnosti predstavljati najavljene izmjene izbornog zakonodavstva i postepeni prelazak na sistem otvorenih lista. Upravo su to potezi koji se očekuju od nove parlamentarne većine, koja bi, s jedne strane, morala stvoriti adekvatne zakonske pretpostavke da ekspertska vlada uradi posao zbog kojeg se formira – priprema prvih fer i slobodnih izbora, kao i finansijsko-ekonomska konsolidacija – kazao je Begović.

S.R.

---

U Srbiji naknade primaju tri mjeseca, u Hrvatskoj šest
Javni funkcioneri u Srbiji imaju pravo na naknadu od tri mjeseca nakon prestanka funkcije, dok u Hrvatskoj pravo na naknadu poslije prestanka funkcije nemaju funkcioneri koji su razriješeni zbog nezakonitih postupanja ili su podnijeli ostavke. U Hrvatskoj funkcioner mora godinu dana da obavlja funkciju kako bi ostvario pravo na nadoknadu u trajanju od šest mjeseci.

U Makedoniji, u slučaju da poslanik javno objavi da će bojkotovati rad parlamenta, tokom trajanja bojkota primaće jednu trećinu ukupne mjesečne zarade.

​Takođe, narodni poslanik koji ostvaruje platu u Narodnoj skupštini Srbije ima pravo na naknadu plate po prestanku poslaničke funkcije u visini plate koju je imao na dan prestanka funkcije, a najduže šest mjeseci. To pravo se može produžiti do sticanja prava na penziju, ali ne duže od šest mjeseci. Takođe, narodni poslanik u Srbiji kome je prestao mandat prije isteka vremena na koje je izabran nema pravo na naknadu ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci.